Povijest, značenje i duhovna snaga ove drevne molitve
Krunica je meditativna molitva u kojoj, moleći Oče naš i Zdravo Marijo, razmatramo najvažnije događaje iz života Isusa Krista i Blažene Djevice Marije.
Krunica (lat. rosarium – "ružičnjak") je jedna od najraširenijih i najvoljenijih katoličkih molitava. Sastoji se od niza molitava koje se mole uz pomoć brojanice – lanca zrnaca koji pomaže u brojanju molitava.
Krunica nije samo ponavljanje molitava. To je meditativna molitva u kojoj vjernik, dok izgovara riječi, u srcu razmatra otajstva – ključne događaje iz života Isusa i Marije. Tako krunica postaje put kroz evanđelje, škola kontemplacije i sredstvo duhovnog rasta.
Sveti Ivan Pavao II. nazvao je krunicu "omiljenom molitvom" i rekao: "Krunica je moja omiljena molitva. Divna molitva! Divna u svojoj jednostavnosti i dubini."
Korijeni krunice sežu u rane kršćanske zajednice. Pustinjski oci u Egiptu (3.-4. stoljeće) koristili su kamečke ili uzlove na konopcu da bi brojali molitve – često 150 puta Oče naš, što je odgovaralo broju psalama.
Običaj ponavljanja molitava razvio se kao način da nepismeni vjernici, koji nisu mogli čitati Časoslov, sudjeluju u molitvenom životu Crkve. Umjesto 150 psalama, molili su 150 puta Oče naš ili kasnije Zdravo Marijo.
U 12. stoljeću počinje se razvijati "Marijanski psaltir" – 150 Zdravo Marija po uzoru na 150 psalama. Cisterciti i drugi redovnici promoviraju ovu pobožnost.
Prema predaji, 1214. godine Blažena Djevica Marija ukazala se sv. Dominiku u Prouilleu (Francuska) i predala mu krunicu kao oružje protiv albigenške hereze. Iako ova predaja nije povijesno potvrđena, dominikanci su odigrali ključnu ulogu u širenju krunice.
Dominikanac Alan de la Roche (1428.-1475.) uvelike je zaslužan za popularizaciju krunice u obliku kakvom je danas poznajemo. On je:
Papa Pio V. pozvao je kršćane da mole krunicu za pobjedu protiv Osmanlija. 7. listopada 1571. kršćanska flota pobijedila je u bitki kod Lepanta.
Papa je pripisao pobjedu Gospinoj pomoći i ustanovio blagdan Gospe od Pobjede, koji je kasnije preimenovan u Gospu od Krunice (7. listopada).
U Fatimi (Portugal) Gospa se ukazala troje djece pastira i snažno ih poticala na molitvu krunice. Rekla je:
"Molite krunicu svaki dan da biste isprosili mir svijetu i kraj rata."
Fatimska ukazanja dala su snažan poticaj molitvi krunice u 20. stoljeću.
Papa Ivan Pavao II. apostolskim pismom "Rosarium Virginis Mariae" dodao je pet otajstava svjetla koja razmatraju Isusov javni život:
Tako krunica sada ima 20 otajstava koja pokrivaju cijeli Isusov život.
Krunica se moli na brojanici koja se sastoji od:
✝️ Križić – na njemu se moli Apostolsko vjerovanje
🔵 1 veliko zrnce – Oče naš
🟢 3 mala zrnca – 3 Zdravo Marije (za vjeru, ufanje, ljubav)
🔵 1 veliko zrnce – Slava Ocu
📿 5 "desetica" – svaka sadrži:
Ukupno: 1 Vjerovanje, 6 Oče naš, 53 Zdravo Marija, 6 Slava Ocu
"Dajte mi vojsku koja moli krunicu i osvojit ću svijet."
— Bl. Papa Pio IX.
"Krunica je lanac koji nas veže za Boga."
— Sv. Josemaría Escrivá
"Nikad nisam ništa tražila moleći krunicu, a da nisam bila uslišana."
— Sv. Klara
"Krunica je sažetak cijelog evanđelja."
— Sv. Ivan Pavao II.
"Ako želite da mir vlada u vašim domovima, molite obiteljsku krunicu."
— Sv. Majka Terezija
Prema pobožnoj predaji, Blažena Djevica Marija obećala je bl. Alanu de la Rocheu 15 milosti onima koji pobožno mole krunicu:
Sada kad znaš što je krunica i zašto je važna, vrijeme je da počneš moliti!